Udruga veterana 4. gardijske brigade je Centar znanja za društveni razvoj u području unapređenja kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom Zakladom.
Posljednji dan kongresa veterana 4. gardijske brigade „Što nam znače iskustva iz Domovinskog rata u izgradnji suvremene Republike Hrvatske“, u Domu Hrvatske vojske general-bojnik Ivo Jelić – Lora, prošao je u znaku procjene sadašnjeg stanja skrbi i potpore hrvatskim braniteljima, otkrivanju najboljih metoda i budućih djelovanja kojima bi im se moglo dodatno pomoći te procjeni trenutačne spremnosti sustava za nove potencijalne krizne situacije.
„Psihotrauma, PTSP i psihosocijalno osnaživanje hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji“ tema je bila prvog, od ukupno dva, okrugla stola na kojem su Nevenka Benić, državna tajnica Ministarstva hrvatskih branitelja, prof. dr. sc. Dolores Britvić, dr. Branka Lapenda, dr. Goran Pavela, prof. Vesna Kekez, Andrija Polić i Šime Mijatović raspravljali iznoseći iskustva iz svog područja rada te predlažući metode s kojima bi se još više pomaka moglo postići.
Održana su i dva jako korisna predavanja - državne tajnice Nevenke Benić o potporama i psihosocijalnom osnaživanju i skrbi za hrvatske branitelje te konkretnim potezima koje je nadležno ministarstvo dosad poduzelo te prof. dr. sc. Dolores Britvić o stigmatizaciji hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a, zbog čega im se zdrastveno stanje također dodatno narušava, a što je i jedan od razloga zašto je 3500 tisuće hrvatskih branitelja nakon rata počinilo samoubojstvo.
Dr. Branka Lapenda mišljenja je, kao i većina sudionika okruglog stola, da se napravila pogreška kada se veliki broj branitelja nakon rata umirovilo. Radna terapija ono je što im pomaže, a veteranski su centri prijeko potrebni za resocijalizaciju branitelja.
- Radna terapija je jedina metoda i lijek koji će pomoći da se braniteljska populacija reintegrira u društvo - istaknuo je Andrija Polić, branitelj koji je to i sam iskusio bacivši se u poduzetničke vode.
S druge strane, branitelj Šime Mijatović naglašava da nisu svi radno sposobni, zbog čega su nužni veteranski centri koji će zaista funkcionirati, a kojih nema na području Dalmacije.
Prema mišljenju dr. Gorana Pavela, nužno je i da se iz temelja promijeni odnos medija prema hrvatskim braniteljima koji su jedni od odgovornijih za njihovo stigmatiziranje.
- Puno smo napravili i istina je da se branitelji puno lakše javljaju i traže psihološku pomoć, ali imamo mi još puno posla. Opća društvena klima i mediji su jako bitni i utječu na stanje i raspoloženje branitelja i njih se treba promijeniti - zaključio je dr. Pavela.
Svi sudionici prvog okruglog stola pohvalii su novi Zakon koji omogućuje da branitelji u invalidnoj mirovini stupe u radni odnos u trajanju od tri ipol sata dnevno bez „diranja“ u prethodno stečenu mirovinu.
- Novi zakon je odlična mogućnost da popravimo ono što mislim da nismo dobro učinili nakon rata - dodala je Lapenda, misleći na to da se branitelje nije trebalo umirovljavati u tolikoj mjeri.
Održan je i okrugli stol "Odgovor na krizne situacije modernog doba", kojemu je cilj bio odgovoriti na pitanje jesmo li danas spremni reagirati na potencijalne velike krizne situacije modernog doba kao što je to bilo 1991.
Predavanja su održali dr. Dragan Lozančić, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje, koji je govorio o sustavu civilne zaštite i kriznog upravljanja u velikim nesrećama i katastrofama, Tomislav Vuko, pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika RH za priobalje, imao je temu "Odgovor na požare velikih razmjera", brigadir Željko Javor iz Vojno-zdravstvenog središta govorio je o iskustvima HV-a u zbrinjavanju u kriznim situacijama u istočnoj Slavoniji, operativni časnik satnik Josip Novak o oružanim snagama RH i njihovoj potpori, a natporučnica Valentina Malović iz Vojno-zdravstvenog središta govorila je o sudjelovanju HV-a u hitnim medicinskim letovima.
- Kongres je odgovorio na brojna pitanja kao što su ona da se sustav zahvaljujući kojem smo dobili rat izvrsno razvija za budućnost, doduše uz manjak stručnog kadra, ali nadamo se da će država uz adekvatnu financijsku potporu i taj nedostatak prevladati. Nadalje, institucije moraju nastaviti istraživati potrebe hrvatskih branitelja i uložiti dodatne napore za rješavanje tih potreba i problema. Treba provoditi sistematske preglede braniteljske populacije koji su važni u prevenciji, raditi na umanjenju stigme i razbijanju predrasuda, radnoj terapiji i uvesti Domovinski rat opširnije u školske kurikulume. Iskustva iz Domovinskog rata mogu se i moraju implementirati u sustav domovinske sigurnosti i zaštite i spašavanja - iznijela je zaključke Julija Budimir-Bekan, predsjednica Organizacijskog odbora ovog uspješnog kongresa, s kojim je svih 45 predavača, prezentera i akivnih sudionika te posjetitelja bilo jako zadovoljno.
Zaključeno je da kongres treba postati tradicija koja će najviše koristiti mladim snagama koje će u budućnosti biti zadužene i odgovorne za krizne situacije.
Izvor: Slobodna Dalmacija